Alzheimerova je bolest (AB) neizlječiva neurodegenerativna bolest koju je Svjetska zdravstvena organizacija zbog njezinih pandemijskih razmjera te socijalnih, zdravstvenih i financijskih utjecaja na društvo proglasila svjetskim zdravstvenim prioritetom.
Prema podacima međunarodne udruge Alzheimer's Disease International u svijetu trenutno od ove bolesti boluje gotovo 50 milijuna osoba, a u Hrvatskoj je više od 80,000 oboljelih, o kojima se brine oko 200,000 neformalnih njegovatelja (najčešće članova obitelji). Iako brojna istraživanja ukazuju da na liječenje oboljelih, pored farmakološke terapije, pozitivno utječe odgovarajuća prehrana, dubok san i različite kreativne terapije još uvijek, nažalost, nije otkriven lijek za liječenje ove bolesti.
Alzheimerova bolest (AB), kao najčešći tip demencije, kronična je i progresivna bolest čiji je uzrok još uvijek nepoznat. Osobe oboljele od AB gube pamćenje i sposobnost donošenja odluka, a dolazi i do promjena osobnosti. Stanje oboljelih pogoršava se postepeno i ozbiljniji se simptomi mogu pokazati tek nakon nekoliko godina. Iako se bolest kod svakog bolesnika razvija na drugačiji način, u konačnici, dolazi do potpunog gubitka emocionalnih i kognitivnih sposobnosti. Kao posljedica ovih kognitivnih i psihijatrijskih poremećaja u kasnijim fazama bolesti dolazi do funkcionalnih promjena odnosno nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti te oboljeli u potpunosti, i u svim aspektima svog života, ovise o svojim njegovateljima.
Usprkos brojnosti ove ranjive društvene skupine (procjenjuje se da 5% do 8% populacije starije od 65 godina boluje od AB), i tendenciji njezina rasta, oboljeli se suočavaju s brojnim problemima vezanim uz neodgovarajuću dostupnost liječenja antidementivima, pristup socijalnim naknadama i uslugama, aktivno sudjelovanje u životu zajednice (npr. pristup sadržajima za kvalitetno provođenje slobodnog vremena), stigmatizaciju u društvu i sl.
